fbpx

Studija objavljena u Scientific Reportsu baca novo svjetlo na povezanost religioznosti i intuicije

 

Obično se kaže da su neki ljudi ‘rođeni vjernici’ koji se vjeri predaju na način koji se u konačnici svodi na intuiciju. Nova istraživanja ipak kažu da vjerovanje u boga ne dolazi smo od sebe, prirodnim putem.

U seriji studija znanstvenici su ispitivali vezu između religijskih vjerovanja i intuicije, istražujući reakcije ljudi koji su bili uključeni u poznato Camino de Santiago hodočašće, kombinirajući rezultate s njihovim rezultatima analitičkih zadataka i raznih vježbi stimuliranja mozga.

Dok su posljednjih desetljeća neki psiholozi tvrdili da ljudi s jakim vjerskim uvjerenjima imaju tendenciju da budu intuitivniji, a manje analitički, najnovije istraživanje je pokazalo da to nema nikakve veze; umjesto toga, istraživači kažu da je religijski način razmišljanja naučen.

Srce ili glava?

U znanstvenom časopisu Scientific Reports, istraživači s univerziteta Coventry i Oxford opovrgavaju da religijska uvjerenja nisu povezana s intuicijom ili racionalnim razmišljanjem, kao što to t vrde prethodni znanstveni radovi.

– Što pokreće naše vjerovanje u boga – intuicija ili razlog – srce ili glava? , pita se glavni autor Miguel Farias.

Vodile su se o tome duge debate, ali naša studija preispitala je teoriju da je biti vjernik uvjetovano s tim koliko se osoba oslanja na intuitivno ili analitičko razmišljanje.

Tim znanstvenika intervjuirao je hodočasnike na Camino de Santiago de Compostela u sjevernoj Španjolskoj, koje je jedno od najvećih hodočasničkih ruta na svijetu.

Pitali su ih o čvrstoći njihove vjere i koliko su vremena proveli na putu. Zatim su im dali zadatke u kojima su ispitivali vjerojatnost, da bi doprli do njihovog intuitivnog razmišljanja. Zadatak je tražio da izaberu između logičnog rješenja i onog temeljenog na intuiciji.

U dodatnim studijama, istraživači su koristili matematičke zagonetke i stimulirali im i mozak, da bi povećali intuitivno razmišljanje ili kognitivne inhibicije, za koje se misli da reguliraju analitičko razmišljanje.

Mozak su stimulirali vježbama koje su uključivale i bezbolne elektrovalove koji su aktivirali dio mozga koji kontrolira inhibicije.

Vjera i jezik

Prema istraživačima, prethodne studije su tvrdile da ateisti češće koriste taj dio mozga kad nastoje suzbiti nadnaravne ideje.

Ali tim je utvrdio da nema nikakve veze između intuitivnog razmišljanja i nadnaravnih uvjerenja. Stimulacija mozga koja je povisila razinu kognitivne inhibicije nije promijenila razinu nadnaravnih uvjerenja, što ide u prilog tvrdnji da nema nikakve veze između racia i vjere.

Zaključci sugeriraju da je religijsko uvjerenje produkt socio-kulturnih faktora kao što su odgoj i obrazovanje. Ideja da vjerovanje u boga je intuitivno i urođeno je površna.

“Mi ne mislimo da su ljudi ‘rođeni vjernici’ na isti način na koji neizbježno učimo jezik od najranije dobi”, kaže Farias.

“Dostupni sociološki i povijesni podaci pokazuju da ono u što vjerujemo se uglavnom temelji na društvenim i obrazovnim čimbenicima, a ne na kognitivnoj spoznaji kao što je intuitivno/analitičko razmišljanje. Rekao bih prije da su religijska uvjerenja ukorijenjena u kulturi nego li u nekakvoj intuiciji.” ■

 

 

Izvor: express.hr